« Siječanj 2022 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Ban Ivan Moravički u 15. stoljeću gradi samostan u koji dovodi 1420. godine franjevce iz Bosanske vikarije. Od tadašnjih vremena pa sve do današnjih dana franjevci su se zadržali u Šarengradu. Prema pisanim povijesnim izvorima od godine 1743. u samostanu je djelovala škola koju su vodili oci franjevci. Spominju se Lovro Kasanović, Bernard Leaković te škola kao Katolička škola. 1822. spominje se Adam Horvat kao predavač za hrvatski jezik te kao ravnatelj Pučke škole u Šarengradu. Redovnik Ivan Markotić poslan je na tečaj za učitelja 1834., a ujedno je bio orguljaš u crkvi.1854. godine u selu je otvorena nova školska zgrada u kojoj predaju franjevci. Poznato je da su 1834., 18. kolovoza školarci polagali ispit znanja pred školskim nadzornikom i župnikom. U Šarengradu od 1753. do kraja 19. stoljeća djeluje Novicijat – samostan i učilište za mlade svećenike. Mnogi poznati franjevci – profesori i slavonski pisci prošli su kroz ovo učilište ili su djelovali u Šarengradu.Spomenut ću samo neke. Petar Mandikić, Filip Matković, Josip Blagoje i drugi, a najpoznatiji od njih bio je Bernardin Leaković.
U knjižnici i u arhivu franjevačkog samostana čuvaju se rukopisi i tiskana djela pisaca i profesora ovih slavonskih prostora. U pisanim tragovima spominje se i rad učiteljica, učiteljice koje su radile u školama imale su celibat - nisu se smjele udavati, koji je 1914. ukinut. Učenici su 1920.-27. školske godine na kraju polagali godišnji ispit čiji su rezultati utjecali na ocjenu rada učitelja.
______________________________________________
Od 1926.-1927. školske godine u svim školama uvodi se jedinstveni nastavni plan i program. Početak 1930.-31. školske godine bilježi se zbog primjene novog zakona o Narodnim školama. Sada se škole dijele na osnovnu i višu narodnu školu - bivša opetovnica.
Sva povijesna i politička događanja uvijek su imala utjecaja na školstvo na ovim prostorima. Nakon drugog svj. rata 1945. čim je obnovljen rad u školi, vlast je strogo pazila, čak je zapovjedila da njeni predstavnici budu nazočni na polnoćki, vjeronauk se nastavio izvoditi u školi, no čim su prošli izbori i priznat joj legitimitet počelo je strogo odvajanje crkve od škole 1949-50. školske godine vjeronauk je ukinut u školama. Plan i program škole je bio prožet marksizmom i komunizmom, službeni jezik je bio hrvatski ili srpski.U školi osim redovite nastave uvedene su slobodne aktivnosti, a ovim se davala posebna pozornost – Pionirska organizacija, Pomladak crvenog križa, te Aktiv saveza omladine u 8. razredu. Posebno se obilježavao Dan Republike, Dan JNA, Dan dječje radosti, Dan mladosti, Dan boraca i Dan žena.
Šarengrad oko 1950.g
______________________________________________
Zbog stalnog smanjenja broja djece u školi skupština općine Vukovar donosi odluku o novoj mreži škola te 1983. integrira osnovnu školu Milica Križan u Bapskoj s osnovnom školom u Šarengradu, Marko Orešković u jedinstvenu školu Marko Orešković s dvije područne škole u Bapskoj i Mohovu. Škola se bratimila sa školom iz Beograda i školom iz Zagreba koje su nosile isto ime Učenici su bili pripremani za brojna natjecanja. Iz povijesne sekcije – Putovima revolucije te Tito - revolucija i mir. Učiteljima je bila zabranjena vjeroispovijest te su kriomice išli u crkvu koji su bili vjernici, a bilo je dosta i onih koji su se deklarirali kao ateisti. Mnogi su prosvjetni djelatnici bili proganjani i privođeni radi vjere i hrvatstva. Hrvatski narod stoljećima ugnjetavan konačno je 1990. izglasao je svoju samostalnost.
______________________________________________
Za vrijeme Domovinskog rata Šarengrad je napadnut i granatiran s druge strane Dunava, školu je zauzela Jugo-vojska i u njoj smjestila svoju komandu, također je napadnuta i Bapska, a u školi je bila vojna policija tzv. SAO-Krajine gdje su mučili i tukli stanovnike kako Šarengrada tako i Bapske jer je stanovništvo bilo većinsko hrvatsko. Svi djelatnici hrvatske nacionalnosti kao i svi Hrvati s ovoga područja bili su protjerani iz svojih kuća.
______________________________________________
Pred sam rat u školi je bilo upisano 350 učenika, a uposleno je bilo 35 djelatnika. Nakon sedam godina progonstva započela je mirna integracija okupiranog hrvatskog područja u sastavni dio Republike Hrvatske kao samostalne i suverene države.
Godine 1997., 7. kolovoza Ministarstvo Prosvjete i Športa na čelu s ministricom Ljiljom Vokić potpisuje međunarodni ugovor s UNTAES-om (međunarodne snage koje su uspješno mirnu integraciju privele kraju) i preuzima škole u Hrvatskom Podunavlju koje su do tada bile pod vlašću tzv. Republike srpske krajine, kao OŠ Branko Ćopić. Iako je ugovor potpisan integracija je trajala gotovo dvije godine.
______________________________________________
Prvi koji su stupili na okupirano područje bili su ravnatelji. U školama smo zatekli ravnatelje Srbe koji su postavljeni za okupacije. U školama smo zatekli tešku situaciju,od znakovlja do osoblja koje nikada prije na ovom prostoru nije živjelo. Škole su bile demolirane, namještaj uništen, a na katu škole u jednom kabinetu bilo je mučilište u koje su dovodili stanovnike ovih mjesta i zlostavljali ih. Po dolasku živjeli smo u teškim uvjetima. Nismo mogli ući u svoje kuće jer su u njima bili smješteni okupatori. Stanovništvo koje smo zatekli nije htjelo prihvatiti u školi nastavu po hrvatskom programu te hrvatski jezik i latinično pismo.
______________________________________________
U rujnu 1997. zatečena djeca u školi su učila po srpskom programu i ćiriličnom pismu.Već za Božić te godine dolaze prva djeca povratnici. Početkom 1998. pa do kraja lipnja djeca koja su zatečena su odselila zajedno s roditeljima. Početkom 1998./99. dolazi većina povratnika i školske djece kao i naših učitelja. Današnja školska zgrada u Šarengradu obnovljena je 1998. godine sredstvima Ministarstva obnove i razvitka i Europske zajednice. Područna škola u Bapskoj obnovljena je 2005. godine, a škola u Mohovu će se graditi nova na drugoj lokaciji koju je kupio grad Ilok.
Osnovna škola dr. Franjo Tuđman, Šarengrad
______________________________________________
Matična škola u Šarengradu radi u jednoj smjeni. Nastava je organizirana u 12 razrednih odjela, i to u Šarengradu 2 kombinirana odjela od prvog do četvrtog razreda, te četiri čista odjela od petog do osmog razreda. U Bapskoj se nastava odvija u četiri čista odjela od prvog do četvrtog razreda, te u Mohovu u dva kombinirana odjela od prvog do četvrtog razreda. Broj djece u školi je stabilan, a kreće se od 190 do 200. U školi je uposleno 33 djelatnika, a od toga 8 učitelja za niže odjele i 12 učitelja za više odjele, te pedagog kao stručni suradnik, ravnatelj škole, računovođa, tajnik, kuharice, spremačice i domari.
______________________________________________
Uz redovnu nastavu imamo organiziranu izbornu dodatnu i dopunsku nastavu. Učenici su uključeni u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Uz navedene oblike rada u školi se provode razni projekti u suradnji s roditeljima te lokalnim, državnim i međunarodnim institucijama. Škola je dobro opremljena s audio-vizualnim sredstvima i pomagalima. Opremu za informatičku učionicu koja radi već 8 godina dobili smo od CRS-a (američke kršćanske udruge), od Ministarstva prosvjete i Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske. Škola ima registriranu učeničku zadrugu, te zasađen školski vrt sa 432 sadnice voća. Škola je dobila 2003. godine priznanje HRT-a za najljepši školski vrt na državnom natjecanju u Metkoviću i novčanu nagradu. Škola je sudjelovala na Nacionalnom kongresu školskih zadruga u Tuheljskim toplicama. Naši učenici svih ovih godina sudjeluju u natjecanjima u znanju iz pojedinih predmeta, kako na županijskom tako i na državnom natjecanju.
Uspostavili smo međunarodnu suradnju s jednom školom u Velikoj Britaniji radi dopisivanja i učenja engleskog jezika. Škola je napravila mnoge projekte u suradnji sa lokalnom zajednicom, a jedan od njih je "Sačuvajmo staru arhitekturu od zaborava". Projekt su prezentirali učenici i učitelji naše škole u iločkom muzeju 2007. godine. Škola je sanirala prostor za školsku knjižnicu i čitaonicu, te nabavila popriličan broj knjiga za lektiru. Matična škola u Šarengradu je umrežena i priključena na internet, kao i područna škola u Bapskoj. Nakon Domovinskog rata nastava se izvodi na hrvatskom jeziku, te je službeni jezik hrvatski, uveden je vjeronauk kao izborni predmet, tako imamo rimokatolički i pravoslavni vjeronauk. Manji broj djece iz Mohova imaju njegovanje jezika i kulture srpske nacionalne manjine, što im po zakonu i pripada.
______________________________________________
2003. godine škola je dobila ime po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.
2007. godine Ministarstvo prosvjete je donijelo novi plan i program, a kojeg je usvojio Sabor Republike Hrvatske pod nazivom HNOS. Nastava se izvodi ne samo u učionicama nego i izvan učionica, te kao terenska i projektna nastava. Osnovni cilj ovoga programa je naučiti djecu kako učiti i stečeno znanje znati primijeniti u situacijama, te cjeloživotno učenje.
Škola posebno obilježava Dan učitelja, sv.Nikolu, Božić, Valentinovo, Uskrs, Dan škole, Majčin dan i Dan Domovinske zahvalnosti. Ove godine, 2008., u školi je uvedeno vrednovanje znanja u 4. i 8. razredu, koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u suradnji s Ministarstvom prosvjete. U školu je uvedeno i samovrednovanje škole.
Od 9. mjeseca ove školske godine u školi radi radionica zlatoveza u sklopu učeničke zadruge, te uz pomoć žena iz Bapske 20 učenica naše škole uče zlatovez u nastojanju da se ovaj etno obrt oživi i sačuva od zaborava. Nastupali smo s radionicom zlatoveza na međunarodnom sajmu Inventum u Iloku.
Ovaj uspjeh škole ne bi bio da nema stručnih učitelja koji su stručno osposobljeni i pokazuju svoje sposobnosti u svakodnevnom radu s djecom, odgajajući ih i učeći za budućnost dokazuju svoju kompetentnost u suradnji s roditeljima, učenicima te drugim djelatnicima u timskom radu i ostvarivanju zajedničkih ciljeva koje je pred njih postavila zajednica na lokalnoj i državnoj razini.
______________________________________________
Škola je dobila mnoga priznanja i zahvalnice od državnih institucija do lokalnih kao i od raznih udruga.Priznanja su dobili učitelji, učenici kao i ravnateljica škole koja je odlikovana Redom Danice Hrvatske s likom Antuna Radića odlukom Predsjednika Republike.
Margeta Sabljić, prva ravnateljica škole nakon Domovinskog rata